utorak, 8. svibnja 2018.

MAJSTORLUK NA BOSANSKI NAČIN: Ko je kriv – alkohol ili arhitekta?

Posted by Recepti za 5 on 00:48 | No comments

Građevinarstvo ili građevina je primijenjena znanost, najstarija i najznačajnija grana tehnike. Građevinska se tehnika bavi poslovima potrebnim za građenje svih vrsta arhitektonskih zgrada, cesta, željezničkih pruga, mostova, tunela, vodovoda, kanalizacija, melioracijskih objekata, uređenjem vodotoka i iskorištavanjem vodnih snaga (hidrocentrale), elektrana i ostalih postrojenja za proizvodnju svih dobara. Osobu koja se bavi građevinarstvom nazivamo građevinski inženjer.
Bit građevinske tehnike
Građevinska tehnika je vještina kojom ljudi od izvornih ili prerađenih darova prirode osmišljeno (planirano) sastavljaju nove tvorevine povezane s tlom, odnosno fiksirane na zemlju, pa se njima koriste.



Prirodni materijali kao što su: kamen, drvo, zemlja (glina), ali i umjetni: opeka, vapno, beton i čelik, omogućuju osmišljeno povezivanje s tlom u jednu cjelinu koju nazivamo građevinskim objektom ili građevinom.
 
Smjerovi građevinske tehnike
U jednom se smjeru odvija građenje zgrada. Zgrade se ističu svojim glavnim dijelovima iznad zemlje, grade se dakle u vis, pa se građenje zgrada često naziva visokogradnja. Visokogradnja je doslovni prijevod internacionalizirane starogrčke riječi “arkitekton” (ὰρχιτεκτονική) – arhitektura. Građenje zgrada se kod nas naziva i zgradarstvo, ali je arhitektura najuobičajeniji izraz.
S druge strane imamo građenje prometnica (ceste, željeznice, mostovi, tuneli) i hidrotehničkih građevina (vodovod, kanalizacija, hidrotehničke regulacije, melioracije, iskorištavanje vodnih snaga te plovnost rijeka i kanala). Spomenuti se objekti grade uglavnom pri samom tlu, iako nije pravilo. Takvo se građenje često naziva niskogradnja, a običajniji je naziv građevinarstvo.



Važno je napomenuti da strogo dijeljenje građevine i arhitekture nema previše smisla jer građevinarstvo obuhvaća mnogobrojne poslove za sve vrste građevina, dok arhitektura obuhvaća arhitektonsko projektiranje objekata visokogradnje. Dokaz stabilnosti i nosivosti arhitektonskog projekta izvodi građevinar u nastavku projektne dokumentacije. Isto tako, arhitekti bivaju potrebni za neke objekte niskogradnje. Bez obzira na smisao, ipak postoji ta podjela.
U prošlosti se poslovi niskogradnje i visokogradnje nisu diferencirali kao danas, nego je arhitektura obuhvaćala sve poslove graditeljstva tj. građevinske tehnike. Tek nedavno s obzirom na povijesnu kronologiju poslovi jednog i drugog ogranka toliko su se umnožili i razlučili da je građevinarstvo automatski postalo zaseban smjer čiji zadaci i ostvarenja po svojoj raznolikosti i značaju za opći napredak često nadmašuju zadatke i ostvarenja arhitekture. U nekim državama (npr. u Španjolskoj) i dalje se arhitektom naziva osoba koja ima znanje građevinskog inženjera pa može graditi ceste i mostove.

0 komentari:

Objavi komentar