Posted by arko on 12:32 | No comments
Na kolodvoru me prosjak zamolio nekoliko kuna da si može kupit nešto za jest, čak je ponudio da mu ja kupim ukoliko mu ne vjerujem da taj novac ide za jelo, a ne za alkohol i slično.
Nisam imao ništa sitnije od novčanice od 20 kuna i to sam mu dao. Počeo je plakat i dao mi ruku.
Uzvratio sam i što prije otišao jer su me suze polako stizale.
0 komentari:
Objavi komentar